🧬 Utjecaj gena na zdravlje, mogućnosti poboljšanja kroz razumijevanje gena i promjenu obrazaca ponašanja - prehrane, aktivnosti
Analiza gena, poznata i kao genomska analiza, omogućuje proučavanje genetskog materijala jednog organizma. Postoji nekoliko metoda za analizu gena, a najčešće se koristi tehnika sekvenciranja DNA. Ova tehnologija omogućuje određivanje redoslijeda nukleotida u DNA, što omogućuje identifikaciju gena i drugih funkcionalnih dijelova genoma.
Rezultati analize gena mogu pružiti informacije o genetskim varijacijama, predispozicijama za određene bolesti, odnosima unutar obitelji, etničkim porijeklom te potencijalnom odgovoru na određene lijekove. Analiza gena može također pridonijeti razumijevanju genetskih čimbenika koji utječu na razvoj različitih stanja, uključujući i nasljedne bolesti.
Postoje različite razine analize gena, uključujući:
1. Sekvenciranje cijelog genoma (Whole Genome Sequencing, WGS): Analiza kompletnog genoma pojedinca.
2. Sekvenciranje egzoma (Whole Exome Sequencing, WES): Fokusira se samo na sekvenciranje egzoma, dijela genoma koji kodira proteine.
3. Sekvenciranje specifičnih gena ili regija: Fokusira se samo na određene dijelove genoma.
Genetika proučava nasljeđivanje i varijacije u genima, dok epigenetika proučava promjene u ekspresiji gena koje nisu uzrokovane promjenama u DNA sekvenci. Epigenetske promjene mogu biti uzrokovane čimbenicima poput okoline, prehrane, stresa, i drugih vanjskih utjecaja.
Obrasci ponašanja, prehrane, aktivnosti i treninga mogu utjecati na ekspresiju gena putem epigenetskih mehanizama. To znači da, iako geni nose određenu genetsku predispoziciju, način života može modulirati kako se ti geni izražavaju.
Analiza gena i prilagođavanje prehrane i aktivnosti preporučuje se kao osobni pristup zdravlju i wellnessu. Ovisno o rezultatima analize, pojedinci mogu dobiti smjernice o optimalnim prehrambenim izborima, vježbama i drugim životnim navikama koje odgovaraju njihovim genetskim predispozicijama.
Geni su dijelovi DNA koji sadrže upute za sintezu proteina ili obavljanje drugih funkcija u organizmu. DNA, koja je sastavljena od nukleotida, smještena je u kromosomima unutar jezgre stanica. Geni se formiraju procesom pod nazivom transkripcija i translacija, gdje se genetska informacija pretvara u funkcionalne proteine.
Broj gena u ljudskom genomu nije konačan jer se kontinuirano istražuju novi dijelovi i funkcije genoma. Procjenjuje se da ljudski genom sadrži oko 20.000-25.000 gena.
Aktivacija ili deaktivacija gena regulira se kompleksnim skupom molekularnih mehanizama, uključujući epigenetske promjene, transkripcijske faktore i druge regulatorne elemente.
Komunikacija gena s ostatkom tijela odvija se putem molekula poput proteina i RNA.
Povezanost gena i ostatka tijela ogleda se u činjenici da geni pridonose funkciji različitih organa i sustava u tijelu.
Genetske promjene mogu utjecati na razvoj bolesti, odgovor na liječenje i općenito zdravstveno stanje pojedinca.
Razumijevanje genetskih čimbenika omogućuje personalizirani pristup zdravlju i prevenciji bolesti.